Izleti

Kravica

Najatraktivniji lokalitet na Trebižatu je slap Kravica, tri km nizvodno od Vitaljine, u Studencima blizu Ljubuškoga. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen pod zaštitom države kao prirodna rijetkost. Visina slapa krece se od 26 – 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina i lišajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna. Za stvaranje slapa najzancajniji je bigar, sedra ili travertin. Radi se u vodi istaloženom vapnencu koji se stalno izdiže i podiže sedrene barijere stvarajuci tako slapove (uz Trebižat takve slapove pravi i Pliva te Krka). Sedra je karakteristicna za krške rijeke bogate kalcijevim karbonatom (CaCO3). Zanimljivo je reci da su poduzetnici Jelic i Srincic 1905. predali zahtjev austro-ugarskoj vlasti da im se ustupi slap Kravica za gradnju pogona za preradu pamuka i jute. Još su zanimljiva i vrela rijeke Studencice, pritoka Trebižata.

Mostar

Ime Mostar, prvi put je zapisano 1474., i ne odnosi se kao što mnoge knjige o mostu govore na slavni kameni most, nego se odnosi na cuvara mosta – mostara. Mostar se razvijao oko rijeke Neretve. Mali zaselak blizu klimavog drvenog mosta na glavnom putu iz Bosne ka Jadranskom moru. Bio je nacinjen od drveta i visio je na lancima. Osmanlijski geograficar Katib Celebi napisao je da se most toliko tresao da su ga ljudi prelazili u smrtnom strahu. Kako je važnost Mostara kao ekonomskog i administrativnog centra rasla, pojavila se potreba da se most zamjeni. Za vrijeme vladavine Fatih Mehmeda izgraden je drveni most. Mostar svoju besmrtnost duguje Starom Mostu, koji je izgraden od 1557. do 1566. za vrijeme vrhunca moci Osmanlijskog carstva, za vrijeme vladavine Osmanlijskog Sultana Sulejmana Velicanstvenog. Izgradnja mosta je bila kritican momenat na transformaciji grada Mostara iz skromne naseobine u važan centar.Most je bio jedan od nacina da Sulejmanova vojska vrlo lako dode do Beca. Stari Most je dizajnirao i izgradio Hajrudin, učenik čuvenog arhitekte Sinana, pod vodstvom Kradoz Mehmed Bega, brata Rustem Paše. Luk, 28 metara dug i 20 metara visok. Most je bio arhitektonsko čudo u ono vrijeme i ostao je najveći takav most od kamena na svijetu, sve dok nije srušen u ovom desetljeću.

Dubrovnik

Dubrovnik – grad jedinstvene politicke i kulturne povijesti (Dubrovacka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenicne baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) – jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i ocuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turisticke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turisticke dorecenosti privlacan je u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske izoliranosti premošcuje visok prometni standard – zrakoplovni prijevoz, brzi hidrokrilni brodovi. Turisticki se Dubrovnik poceo razvijati prije I. svjetskog rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim medunarodnim turistickim središtem.

Za temeljitiji razgled Dubrovnika, njegova blaga i spomenika potrebno je više dana. No, vec za šetnje Stradunom, uskim ulicama i trgovima, monumentalnim zidinama i tvrdavama posjetitelji se susrecu s tisucljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvucene urbane jezgre, stoljecima ucenim vještinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se suocuju s poviješcu Kneževa dvora, bibliotecnim blagom, najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr. Dopuštajuci užitak odabira, Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine. Dubrovacki muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta. U autenticnim dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII.-XIX. st., odore knezova i vijecnika, vlastelinske odjece. Pomorski muzej (tvrdava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu gradu vezanu uz dubrovacko i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom na povijest Dubrovacke Republike. Muzej franjevackog samostana cuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovackih zlatarskih, vezilackih i slikarskih radionica. U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovackog slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note. U Riznici dubrovacke katedrale cuvaju se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge umjetnicke slike i predmeti. U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovackoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrdavi Sveti Ivan, s primjercima morske faune.

Dubrovnik je po sebi >posijao< crkve, samostane i hotele, a s licem prema moru uresio se nizom marina, lucica te šetnica. Zbog velicanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja po njegovim zidinama.
U brojnim dubrovackim restauracijama i konobama može se uživati u specijalitetima domace i medunarodne kuhinje, a sportašima i rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove na kopnu i vodi, od tenisa i stolnoga tenisa do jedrenja. Djeluje i nekoliko fitness-centara s bazenima, saunama, masažom, aerobikom, solarijima, trenažerima za boks i dr.
Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je vecina smještena na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploca jugoistocno od Staroga grada.
Hotelsko naselje Dubrava – Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovacki centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale, novi >Stradun<, koji povezuje hotele.

Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetnickoga života. Posebno mjesto ima Dubrovacki ljetni festival (od 10. srpnja do 25. kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni i folklorni festival, 1956. ukljucen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gunduliceva poljana, Držiceva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih gradevina (Knežev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeca imena domacih i svjetskih glumaca, redatelja, dirigenata – dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Važan su dio festivala folklorne izvedbe domacih (Lindo, Lado) i stranih folklornih skupina. U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju izložbe koje se održavaju tijekom cijele godine. Osim renomiranih galerija – Umjetnicka galerija (Put Frana Supila 23), njezin izložbeni prostor Luža Art Centar (Stradun), Sebastijan – povremene i stalne izložbe održavaju se i u drugim prostorima. Nadaleko su poznate dubrovacke karnevalske fešte – Dubrovacki karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na dubrovacki prostor prenose iz susjedne Italije. Velika je gradska svecanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika (3. veljace). Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede, procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabavne i karnevalske priredbe. Postoje organizirani izleti.